Koncertni ciklus “Zvijezde na 4 rijeke” – Uskršnji koncert

Sve što god diše Gospodina, neka slavi! ALELUJA

Koncertni ciklus “Zvijezde na 4 rijeke” za Uskrs donosi Uskršnji koncert koji će se održati u Crkvi Presvetog Srca Isusovog u subotu 11.4. u 19 sati.
Evo nekoliko pojašnjenja o programu koji ćete imati prilike čuti.

Trublje u Starom zavjetu imaju snažno simboličko i praktično značenje, služeći kao instrumenti za pozivanje na bogoslužje, najavu važnih događaja, znakove Božje prisutnosti. Koncert se održava u Vazmenoj osmini, 8 dana kao jedan dan se slavi Vazam.

Vazam je starohrvatski izraz za Uskrs, najveći kršćanski blagdan koji slavi Kristovo uskrsnuće.

U tom cijelom biblijskom kontekstu je sastavljen program. Slavlje uz trublje i timpane i s najljepšim instrumentima – ljudskim glasovima.

Ovaj program je zamišljen i spaja tri temeljne dimenzije kršćanske umjetnosti: biblijsku poruku, liturgijsko–duhovnu tradiciju, barokni i suvremeni glazbeni izraz.

U njemu se susreću istočna i zapadna crkvena tradicija, monumentalni barokni stil te suvremena marijanska duhovnost čime program poprima gotovo mistagoški karakter – putovanje od starokršćanske molitve prema slavlju nebeske slave.

Biblijsko i duhovno značenje programa

Program započinje žumberačkim napjevom Kondak Presvetoj Bogorodici, koji pripada bogatoj baštini grkokatoličke liturgijske tradicije. Kondak je kratka himna koja u istočnoj liturgiji sažima teološku poruku blagdana ili svetkovine. Posvećenost Bogorodici u ovom napjevu upućuje na Marijinu ulogu u otajstvu utjelovljenja, čime program dobiva snažan inkarnacijski početak – Krist dolazi u svijet po Mariji.

Taj motiv nastavlja tradicionalna pjesma Mesija on dolazi koja naviješta dolazak Spasitelja. U simboličkom smislu ona predstavlja eshatološko očekivanje, temeljnu temu biblijske povijesti spasenja. Trublje i timpani pritom imaju snažnu simboliku: u Bibliji su upravo trublje znak Božje objave i dolaska Gospodnjeg.

Barokna retorika i teologija zvuka

U središnjem dijelu programa dominiraju djela velikih majstora baroka poput George Frideric Handela, Johann Sebastian Bacha i Antonio Vivaldia. Handelove arije iz oratorija Let the bright Seraphim iz Samson i Sound an alarm iz Judas Maccabaeus  predstavljaju vrhunac barokne retorike. Trublje ovdje simboliziraju nebesku slavu i pobjedu Božje moći, a vokalne linije prenose dramatičnost biblijskih događaja. U oratoriju Esther duet soprana i tenora pak donosi intimniju dimenziju – dijalog ljudske duše s Bogom.
Orguljski stup programa čine Bachove skladbe – monumentalna Toccata and Fugue in D minor BWV 565 i virtuozna Fugue in G major BWV 577 (Fuga alla Gigue). Ove skladbe predstavljaju gotovo teološku arhitekturu zvuka. Toccata u d-molu često se doživljava kao dramatičan prikaz borbe svjetla i tame, dok Fuga alla Gigue donosi radost i plesnu energiju koja podsjeća na eschatološku radost nebeskog slavlja.

Posebnu zanimljivost predstavlja Bachova transkripcija Vivaldijeva koncerta – Concerto in D major BWV 972 – koja svjedoči o kulturnom dijalogu između njemačke i talijanske barokne tradicije.

Instrumentalna simbolika: trublja kao glas neba

U programu važnu ulogu imaju i instrumentalne skladbe poput koncerta Concerto in C for Two Trumpets RV 537 te meditativne skladbe Prayer of Saint Gregory skladatelja Alan Hovhaness. Trublja u kršćanskoj simbolici ima snažnu eshatološku dimenziju – ona je instrument anđeoskog navještaja i uskrsnuća. Zato se kroz cijeli program može osjetiti gotovo apokaliptička retorika zvuka gdje trublje najavljuju dolazak Božje slave.

Marijanska teologija u završnici

Završni dio programa vraća se snažno marijanskoj temi. Poznata Franckova meditacija Panis Angelicus skladatelja César Francka donosi euharistijsku dimenziju: “kruh anđeoski” – Krist prisutan u sakramentu. Posebnu dimenziju daje i suvremeni marijanski opus skladatelja Alena Kopunovića Legetina kroz motete Salve Regina i Tota pulchra es Maria. Ovi tekstovi pripadaju najstarijim marijanskim molitvama Crkve i izražavaju teologiju Marije kao savršene slike Crkve i čovječanstva otkupljenog Kristom.

Program završava tradicionalnom uskrsnom pjesmom Kraljice neba, raduj se! (Regina caeli). Ona je radosni uskrsni pozdrav Mariji koji potvrđuje konačnu poruku programa: Krist je pobijedio smrt, a Marija sudjeluje u radosti uskrsnuća.

Zaključna glazbeno-duhovna misao

Cijeli program može se promatrati kao duhovna dramaturgija: Navještaj Mesije, Borba i pobjeda Božje moći, Meditacija i molitva, Marijanska kontemplacija i uskrsna radost. Spoj barokne monumentalnosti, liturgijske tradicije i suvremene duhovnosti stvara koncert koji nije samo glazbeni događaj nego i duhovno iskustvo – svojevrsnu glazbenu homiliju o otajstvu Krista i Marije.

Orgulje i umjetnički voditelj: Alen Kopunović Legetin

Solisti:
Martina Gojčeta Silić, sopran
Igor Krišto, tenor
Dario Teskera, trublja
Vedran Kocelj, trublja
Borna Šercar, timpani

Moderatorica: Lejdi Oreb

Na programu djela: G.F. Handel, J.S. Bach, A. Vivaldi, A. Houhanes, C. Franck, A.K. Legetin

Crkva Presvetog Srca Isusova
Subota, 11.4. u 19 sati