Dramski studio

Godine 1952. u sklopu Narodnog kazališta u Karlovcu počeo je djelovati Dramski studio kojeg je osnovao Stjepan Mihalić.

Namjera je bila okupiti kazališne entuzijaste, mlade ljude koji će tako dobiti priliku da iskažu svoja umjetnička nagnuća i koji će eventualno, ali ne i nužno, posvetiti svoj život kazalištu.


Tako je o počecima Dramskog studija Gradskog kazališta “Zorin dom” pisao Georgij Paro u svojoj knjizi THEATRALIA DISJECTA, ističući kako je živi duh kazališta u Karlovcu sačuvan za sve ovo vrijeme nepostojanja profesionalnog teatra upravo zahvaljujući strpljivom, samozatajnom i neprekidnom djelovanju Dramskog studija.


Dana 19. travnja 1952. godine izvedena je premijera „Matijaš Grabancijaš Dijaka“ Tituša Brezovačkog u režiji Alberta Dičeka. Taj datum predstavlja formalni početak javnog rada Dramskog studija, koji od tada pa sve do danas neprekidno aktivno sudjeluje u stvaranju i održavanju kulturnog života Grada Karlovca.


U prvom razdoblju rada Dramskog studija umjetnički voditelj, a istovremeno i direktor kazališta bio je Stjepan Mihalić. U to vrijeme, pored Dramskog studija, paralelno je djelovao i profesionalni ansambl, koji prestaje s radom 1963. godine. Od tada je Dramski studio bio jedini nositelj kazališnog života Grada Karlovca.

Prestankom rada profesionalnog kazališta u Karlovcu, Dramski studio postaje bitno drugačiji od svih drugih studija te vrste u Hrvatskoj. Pod dugogodišnjim umjetničkim vodstvom Berislava Frkića Studio nije bio samo dramsko učilište i okupljalište kazališnih entuzijasta, već i kulturni stup sredine u kojoj je djelovao i djeluje. Da tu ulogu nije iznevjerio, svjedoči i niz nagrada i priznanja koja je primio za svoj dugogodišnji uspješni rad. Tijekom više od sedam desetljeća Dramski studio izveo je nekoliko stotina premijera i odigrao preko tri tisuće predstava u zemlji i inozemstvu. U tom periodu u predstavama Dramskog studija sudjelovalo je više od tisuću učenika karlovačkih škola, studenata i profesionalnih glumaca.


Na repertoaru Gradskog kazališta Zorin dom postavljene su predstave brojnih poznatih dramskih pisaca vrlo različitih profila, od Sofokla, Shakespearea, Ibsena, Goethea, Goldonija, Schillera, Tolstoja, Čapeka, Williamsa do niza domaćih autora. Studio je doživio posebno velike uspjehe predstavama “Klitemnestra”, “Mačak u čizmama”, “Peace Child, “Igra”, “Jaje” i „Pepeljuga“.


Dramski studio nije prekinuo rad ni u najtežim godinama rata kada se doslovno pod granatama, u vrijeme najžešćih napada na Karlovac, u podrumskim prostorijama granatiranog kazališta, stvarao proturatni mjuzikl “Peace Child”. Svakom probom i svakim svojim nastupom ti mladi i hrabri ljudi pobjeđivali su bezumlje rata. Doslovno iz podruma, glas urbane kulture progovorio je na pet jezika na pozornicama širom Europe.


Tijekom svih tih godina Studio je surađivao s nizom poznatih umjetnika, od redatelja, kazališnih glumaca, vrhunskih glazbenika, renomiranih scenografa i kostimografa pa sve do eminentnih plesnih koreografa. Nezahvalno je imenovati ih, a da se nekoga ne bi slučajno izostavilo. Ipak, neke od njih treba istaknuti: Georgij Paro, Aleksandar Augustinčić, Ljubica Wagner, Zvjezdana Ladika, Arsen Dedić, Ljudevit Galic, Tomislav Stojković, Ratko Pogačić, Otika Fišer, Branka Podvorac, Martina Maričić, Ivica Šimić, Mate Matišić, Marta Crnobrnja, Ante Gelo, Marita Ćopo, Fabijan Pavao Medvešek, Ivanka Boljkovac, Lucija Jelušić-Šimatović, Ivan Šimatović, Valerija Nikolovska, Stefano Surian…


Također treba spomenuti i brojne umjetnike, koji su svoja prva kazališna iskustva stekli upravo u Dramskom studiju: Georgij Paro, Ljubica Jović, Danko Ljuština, Vladimir Puhalo, Branko Meničanin, Robert Plemić, Zrinka Cvitešić, Danijel Radečić, Goran Jurić, Marinko Leš, Karlo Mrkša, Tvrtko Štajcer, Peđa Gvozdić, Dunja Fajdić, Kristijan Petelin, Laura Pribanić, Ana Maria Štefanac, Luka Selman.

Perica Hrnjak bio je najodaniji član Dramskog studija s preko 25 godina neprekidnog rada, a Suzana Prpić odigrala je najveći broj predstava.


Zahvaljujući Stjepanu Mihaliću i njegovoj viziji, na koju se nadovezao Berislav Frkić, sa svojim ozbiljnim i temeljitim kazališnim radom, Dramski studio je i nakon njih nastavio s istim principima i ciljevima. Tako je sačuvan duh vrijedne karlovačke kazališne prošlosti i onih ljudi koji su ostavili dio sebe unutar zidova Zorin doma.


Od 2004. godine s mnogo uspjeha, predstava, gostovanja na festivalima i nagrada Dramski studio vodi Sanja Hrnjak, umjetnica koja je sebe darovala kazalištu. Zahvaljujući njezinim vrhunskim režijskim ostvarenjima te dubokom i vrlo kvalitetnom dramsko-pedagoškom radu s mladima, Dramski studio odigrao je brojne i uspješne predstave koje su nastavile tradiciju tog svojevrsnog umjetničkog fenomena.


Kruna tog rada u novije vrijeme bilo je:


– svečano otvorenje 58. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku 2018. godine s predstavom “Jaje” i


– svečano otvorenje 15. Welt-Kindertheater-Fest, najznačajnijeg svjetskog festivala dječjeg kazališta, Lingen/Njemačka, 2018. godine, s predstavom „Igra“. Festival se održava svake četiri godine. Otvorenju ovog svjetskog festivala prethodilo je kandidiranje predstava iz cijelog svijeta. Međunarodni žiri od 12 članova odabrao je 18 najboljih predstava


– stvaranje predstave „Pepeljuga“ Vladimira Nazora koja je premijerno izvedena 2023. godine. Taj povijesni mjuzikl oživio je i očuvao vrijednu hrvatsku kulturnu baštinu, koja ostaje budućim naraštajima kao uzor. Predstava je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta, vodeću i najvažniju hrvatsku godišnju glumačku nagradu – i to u kategoriji za najbolju mušku ulogu i za najbolje glumačko ostvarenje umjetnika do 30 godina.


Dramskom studiju Gradskog kazališta „Zorin dom“ dodijeljena je 2019. godine Nagrada za poseban doprinos promicanju dramskog odgoja i kazališnog stvaralaštva djece i mladih u Hrvatskoj i svijetu u zadnjih deset godina, a 2022. godine Hrvatski centar za dramski odgoj nagradio je taj Studio najvišom državnom nagradom za trajan doprinos razvoju dramskog i kazališnog odgoja.

Sponzori

Logo za Wienerberger
Logo Autokuća ZAK d.o.o.